izgleda da je lakše saznati tko je kupio, platio, preplatio, vratio (i sve ostalo) onaj BMW bivšeg premijera, nego podatak tko je ZAPRAVO, u Gradu Zagrebu radio podjelu sredstava namijenjenih kulturi? Članovi Vijeća u pojedinačnim susretima zaklinju se da su njihove odluke bile potpuno drugačije od onoga što je na kraju izašlo u Dokumentu, ali to ih ne amnestira od odgovornosti. Postoji nešto što se zove OSTAVKA, javno ograđivanje, ako utvrdiš da netko manipulira tvojim imenom i prezimenom, tvojim ugledom i časti! Zašto netko ima petlje javno se ograditi (Mario Kovač, na primjer), a većina ih šuti!? E, to neka ide na savjest svakome pojedinom od njih. Imena ovih ostalih šutljivaca sami možete pročitati u Službenom glasniku Grada Zagreba. Znam da vam Službeni glasnik nije omiljena literatura. Zato samo kliknite. Pa kad sretnete te ljude, da znate da su to oni koji su svojom šutnjom konačno presudili neovisnoj kulturi.
Znate onu poslovicu: da bi zlo pobijedilo, dobri ljudi trebaju samo činiti - ništa.
E, pa hvala vam, dobri ljudi, koji niste učinili ništa da se makar javno ogradite od barbarizma i, još gore, protuzakonitog rada Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.
Teške riječi, mislite? Pa, jesu teške, ali uskoro ćete moći sami prosuditi. I presuditi. Ali kako to voli reći i naš predsjednik države, a i onaj nesuđeni (ali zato suđeni gradonačelnik): NEKA INSTITUCIJE RADE SVOJ POSAO.
A da bi institucije mogle raditi svoj posao, Slamka će morati prvo obaviti posao koje je trebala napraviti druga institucija, odnosno Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.
Dakle, na 71. stranici dokumenta " Program javnih potreba u kulturi za 2011. - RAZRADA", pod naslovom KAZALIŠNA I PLESNA DJELATNOST stoji ovako: Organizacija: 7 javnih gradskih ustanova, Broj zaposlenih: 619.
I odmah u prvim podatcima imamo poluistinu!
Naime, istina jest da u Zagrebu djeluje 7 javnih gradskih kazališta, ali uz njih ide i još jedna polovica, ona Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koja (premda je samo polovica 49%) košta kao svi ostali zajedno! No, slučajno ili namjerno, onaj tko je pisao ovaj Dokument ispustio je i ostale javne ustanove kojima je, premda to Zakon o kazalištu nije predvidio, Grad predvidio dodijeliti preko milijun kuna za kazališnu djelatnost, a to su centri za kulturu. E, za njih ne znamo koliko imaju zaposlenih, nisu u Očevidniku kazališta kao subjekti koji obavljaju profesionalnu kazališnu djelatnost, naprosto su - tu. Sa svojim milijunčekom.
Ne moram vam ni govoriti da nije upisan broj pravnih subjekata s neovisne scene i koliko ondje ima zaposlenih. A kako bi tog podatka i bilo kad nema baš nikakve analize neovisnog sektora ni u Gradu, a niti u državi. Pa koga briga za taj najpropulzivniji dio hrvatske kulture! Broje djelatnici u državnim upravama svoje zgradice i svoje zaposlene (koji se i dalje zapošljavaju premda se, kao, ne smije), a ostali ih se ne tiču.
Vratimo se Dokumentu. Odmah iza zaposlenih slijedi: djelokrug rada i zakonska osnova. I tu odmah padam u nesvijest! Naime, zakonska im je osnova za podjelu sredstava Zakon o kazalištima iz 1991., 1997., 2000. i 2006.! Gledam i ne vjerujem svojim očima! Radi li ijedan pravnik u tom Uredu, taj bi morao znati da je stupanjem na snagu Zakona o kazalištima iz 2006. prestao vrijediti Zakon o kazalištima iz navedene 1991., 1997. i 2000.! Štoviše, to u Članku 58. važećeg Zakona izrijekom i piše! Dobro da nisu napisali da im je zakonska osnova onaj Zakon o kazalištima iz 1861. godine… Rekao bi Mladen Delić: "Ljudi, ma je li ovo moguće??!!!" E, jest, u našem Uredu za kulturu u gradu Zagrebu - sve je moguće, pa i ovakva notorna glupost. A nije samo glupost nego dovodi u pitanje zakonitost ovog Dokumenta jer se temelji na zakonima koji nisu važeći!
No, pogledamo li dalje u ponudu što nam nude naša javna gradska kazališta u 2011., naići ćemo na još nezakonitosti, odnosno, izravnog kršenja Zakona o kazalištima. Dakle, naše najveće kazalište za djecu ove je godine prijavilo premijeru predstave "Janko Raščupanko". A u zagradi iza naslova stoje imena autora/redatelja. I, nećete vjerovati, na prvom je mjestu ime umjetnice koja je ujedno i članica Kazališnog vijeća toga kazališta! Što je tu čudno, pitate se? Pa nemojte se čuditi jer Zakon o kazalištima izrijekom i jasno u Članku 31. kaže da Za vrijeme trajanja mandata vanjski član kazališnog vijeća ne može umjetnički djelovati u tom kazalištu. Pogledajte u Očevidnik kazališta i vidjet ćete da se ovdje radi upravo o tome što Zakon - zabranjuje. A naše je Vijeće pri Gradu odobrilo taj program. I to u javnom kazalištu. Protuzakonito, naravno. Usput, zanimljivo je da je isti naslov predstavljen kao produkcija javnog kazališta, ali samo 16 stranica kasnije nalazimo ga kao koprodukcijski projekt s istim autorskim timom - u plesnoj djelatnosti. Ovdje je produkcija, tamo koprodukcija, valjda da se "Turci ne dosjete". A kliknete li ovdje vidjet ćete da su se u posljednje dvije sezone u tom istom kazalištu održale čak dvije premijere u kojima je ista članica kazališnog vijeća autorica! Ne vjerujete? Samo klikajte… Još je zanimljivije da je u istom kazalištu posljednje dvije godine izveden SAMO JEDAN NASLOV od svih koji su prijavljeni na natječaj i otisnuti u dokumentima kao što je ovaj koji sad analiziramo! Umjesto predviđenih naslova, igrani su oni koje je radila - (ona ista) članica kazališnog vijeća. Kao što smo rekli - protuzakonito.
Ma ne, nije vam drugačije ni s najvećim nam kazalištem lutaka u zemlji/gradu, o kojem smo pisali prošloga tjedna! Članovi kazališnog vijeća režiraju sve u 16 u kazalištu u kojem zakonski NE SMIJU umjetnički djelovati. Koga to briga?
Zemlja zove Mars: ima li koji pravnik u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba??? A možda dovesti kakvu kontrolu poslovanja i rada?
Idemo dalje. Nastavljamo s centrima za kulturu koji su, zapravo, najzanimljivija priča cijelog Dokumenta pa ih ne mogu samo obrađivati kroz kazališnu djelatnost. Dakle, premda postoji posebno poglavlje u kojem saznajemo o sredstvima namijenjenima za njihove djelatnosti, oni se nalaze u gotovo svim ostalim područjima (likovnom, glazbenom, izdavačkom, filmskom…)! Premda službeno stoji da će se za programe centara za kulturu dati oko 4 milijuna kuna iz gradske blagajne, prava je brojka - preko 7,5 milijuna kuna! A samo jedan od tih centara, onaj u Dubravi, dobiva više od 2 milijuna programskih sredstava. Više od kazališta Gavella! Bar sam sad iz ovog Dokumenta saznala da su upravo centri za kulturu stožerne institucije u kulturi Grada Zagreba. I naučila sam više o smjeru naše kulturne politike. Potvrdilo se, čovjek uči dok je živ.
A što se kazališne djelatnosti u centrima za kulturu tiče, ni jedan od navedenih centara nije u Očevidniku kazališta i nije službeno registriran za kazališnu djelatnost kako to Zakon o kazalištima, na koji se u početku Dokumenta službeno pozivaju iz Gradskog ureda za kulturu, nalaže.
Nevjerojatno…
Idemo dalje s nezakonitostima.
Zakon o kazalištima specificira tko sve obavlja profesionalnu kazališnu djelatnost. To su: ustanove, trgovačka društva i umjetničke organizacije. Točka. Nema dalje. No, pod neovisnom kulturom u Dokumentu koji analiziramo od 31 pravnog subjekta čak njih 12 - nije u Očevidniku i nema registraciju kako nalaže Zakon. Na koji se poziva Grad.
Čak ako i tome progledamo kroz prste (a ne bismo smjeli), ima jedan subjekt koji naprosto bode oči, a to je onaj pod brojem 11 na stranici 81: "Kazališno scenska udruga (ah, samo ime kaže da nije ni trgovačko društvo, ni ustanova ni umjetnička organizacija) POZOR". E, sad, pozor, pozor, jer u zagradi piše da je vlasnik/osnivač M. Čutura. Znate li tko je to?
Mladen Čutura, nekada je bio Pročelnik ovog istog Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, a nakon pada s vlasti njegove stranke (HDZ) u Zagrebu zapošljava se u Zagrebačkom kazalištu lutaka na radnom mjestu dramaturga (premda nije dramaturg). No, ubrzo njegova mladenačka ljubav prema glumi prevagne pa se u istom kazalištu zapošljava na radnom mjestu glumca (na kojem je i danas). No, premda znamo da odmalena voli glumiti, zadatci koje dobiva u svojoj matičnoj kući nisu mu dovoljni, nedostaje čovjeku glume, pa osniva privatno kazalište Lektirum. Ali 1. siječnja 2007. stupa na snagu novi Zakon o kazalištima prema kojem (Članak 49.) glumac zaposlen u javnom kazalištu ne može biti osnivačem privatnog kazališta. Pa je i Čutura prisiljen ugasiti Lektirum. Međutim, žeđ za glumom u neovisnom sektoru jača je od svega (pa i od Zakona) pa se Čutura dosjetio jadu i registrirao udrugu pod imenom Pozor i - počinje obavljati profesionalnu kazališnu djelatnost. A što je briga visokopozicioniranog hadezeovca za što Zakon propisuje! On je jači od zakona! I tako se Čutura počinje javljati na natječaje i - dobivati sredstva kao neovisna kultura premda uredno dobiva plaću kao glumac u javnom kazalištu. Uskoro Ministarstvo kulture donosi kriterij prema kojemu ni jedno kazalište koje nije upisano u Očevidnik kazališta ne može dobiti sredstva od države, pa kazalište Lektirum/Pozor na tim natječajima više ne nalazimo, ali zato je i dalje neizbježna stavka u proračunu kulture Grada Zagreba. Pa radi se, zaboga, o Uredu kojem je bio na čelu i neka se netko usudi reći mu da radi protuzakonito, a još manje neka se usudi ne dodijeliti mu sredstva! I tako je Čuturu i njegovo "kazalište" grad Zagreb postavio i na svoje internetske stranice pod "profesionalne kazališne družine", zajedno s još desetak nelegalno registriranih subjekata. I dodijelio mu za dvije izvedbe 20 tisuća kuna i dodatnih 15 tisuća za gostovanje u BiH i Crnoj Gori. Sveukupno 35 tisuća. Više od kazališta Merlin od čijeg je djelovanja u prošloj godini živjelo 17 samostalnih umjetnika. A kad smo već kod ZKL-a i bivših pročelnika Ureda za kulturu Grada Zagreba, još je jedan (Zvonko Festini) ove godine preko ZKL-a dobio od Grada 25 tisuća kuna za svoju monografiju koja je, kako piše na internetskim stranicama, zapravo KNJIŽICA. I imala je promociju još 27. rujna prošle godine. Divota.
Ovdje valja napomenuti da je Grad izdao i posebne kriterije uz natječaj, a kriteriji za kazališnu djelatnost jesu sljedeći (Članak 16.): odgovornost, sustavnost, standardnost, inicijativnost, formativnost, kompetentnost, kreativnost.
Pitam se, kako je prošlo "kazalište Pozor" prvi kriterij: odgovornost?
Kako su uopće članovi Vijeća prošli taj prvi kriterij?
To samo oni znaju.
Ono što pouzdano znam jest da je zbog zakonski upitne podjele sredstava namijenjenih kulturi u Gradu Zagrebu već nekoliko neovisnih kazališta odlučilo zatvoriti svoja vrata, da je jedini portal u Hrvatskoj koji je sustavno pratio kazalište u zemlji, ali i svijetu (www.teatar.hr) već ugašen jer nije na Natječaju dobio ni lipe, i znam da je naprosto - DOSTA!
Dokle će se podnositi samovolja i nezakonito poslovanje gradske uprave? Tko treba štititi zakonitost rada? Tko će zaštititi građane grada Zagreba od ovakve javne uprave? Ne bi li netko napokon trebao početi raditi svoj posao? Mislim, od onih na koje se poziva predsjednik Josipović.
Može li ujedinjena neovisna scena reći DOSTA klijelentilizmu i bezakonju? Može li neovisna scena biti Slamka za ovu devastiranu kulturu?
Za kraj, evo još jedne dodatne poluistine: piše da je za neovisni sektor u kazališnoj djelatnosti odvojeno 10.535.500,00 kuna. No, u taj je iznos uključen i DUG koji neovisnoj sceni nije isplaćen u 2010. godini, a to je 875.000,00 kuna! U SVIM PODRUČJIMA kulture dug iz 2010. ostao je SAMO NEOVISNOJ kulturi, ne i javnoj, i u SVIM PODRUČJIMA ta su sredstva prikazana kao izdvajanje za neovisnu kulturu u 2011. godini.
SVAKA ČAST!
P. S. Za one koje zanima gola analiza, evo malo i toga: HNK je najveći potrošač sredstava za kulturu Grada Zagreba i sveukupno košta 100 milijuna kuna građane cijele zemlje. Pokušajmo tu brojku prevesti u neke druge okvire: podatci o broju posjetitelja u 2010. nisu dostupni javnosti, ali zato oni za 2009. jesu, a financiranje HNK je bilo isto. Dakle, predstave središnje nacionalne kuće u 2009. godini vidjelo je 109.305 gledatelja. Podijelimo li 100 milijuna s 109 tisuća doći ćemo do brojke od 917. A to je iznos od 917,00 kuna (točno ste pročitali, devetstosedamnaest kuna) koji svaki građanin ove zemlje sufinancira svaku prodanu ulaznicu za HNK u Zagrebu! Dakako, još plati i ulaznicu u iznosu od 22,50 kuna (IV. red balkona za dramu) pa sve do 150,00 kuna za onu u loži na operi ili baletu.
Pa gdje toga još ima?
Nastavlja se…